Parafinisanje prediva
Predja (predivo) se na mašinama
kreće velikom brzinom pri čemu dolazi u dodir sa radnim delovima mašine. Usled
trenja, delovi (vodjači, igle,...) se zagrevaju pa ne retko znaju i da
delimično istope predivo čime je zatežu pa se dešava da predja pukne ili se
suviše zategne i tako formira neželjenu pleteninu odnosno pravi greške.
Ovakvi
slučajevi se rešavaju parafinisanjem predje. Parafinisanje se izvodi najčešće
na mašini za premotavanje tako što predivo prelazi preko parafina. Postoje i
uredjaji na samim mašinama za pletenje koji parafinišu predivo pri prolasku
kroz vodjače.
Treba
naći optimalnu vrednost količine nanetog parafina jer i previše parafina dovodi
do problema. Odredjena količina parafina se zadrži navodjačima pa usled stvaranja
prašine i prljavštine od vlakana, stvara se i trenje koje pravi sasvim slične
probleme kao i ne parafinisana predja. Takodje, parafin zna i da popuni kukice
igala pa igla ne hvata svaki put predju. U praksi se pokazalo da parafinisanu
predju treba iskoristiti u roku od 20 dana.
Najsigurniji
način da utvrdimo da li količina nanetog parafina odgovara uslovima rada jeste
praksa jer se problemi javljaju čak kod identično nanetog parafina kod dve različite
predje. Obojene i neobojene predje istog sirovinskog sastava mogu da imaju
različito ponašanje na istoj mašini i isto parafinisane. Ovako nešto se
najčešće javlja zbog lošeg postupka bojenja.
U
praksi sam sretao dosta iskusnih štrikera da ručno namažu parafinom kopsu bez
premotavanja uz teoriju da su tako parafinisali bar 1/3 kopse.
Najpouzdaniji
način ipak jeste premotavanje predje na mašini za premotavanje jer se tako
uverimo da je predivo lepo namotano od same cevke do samog kraja (čest je
slučaj da radnik u predionici to ne uradi), ovim putem još i odstranimo loše
nastavljeno predivo odnosno loše uvezane čvorove ( takodje čest slučaj) i
predivo bude sveže parafinisano u onoj meri u kojoj smo to uvideli da je
potrebno spram mašine i samog artikla.
Коментари
Постави коментар